Koeficijenti EPS, P/E

Pokazatelji uspješnosti poslovanja i vrijednosti dionice

Već sam pisao o pokazateljima/koeficijentima/faktorima koji se najčešće koriste u ekonomiji kako bi nam pokazali stanje na određenom području, danas ću neke ponoviti, a neke dodati.
Idemo od kraja (primjer xy);
Koef. tek. likvidnosti - KTL=kratkotrajna imovina / kratkoročne obveze
KTL = 161715/96118 = 1.68
Koef. fin. stabilnosti - KFS = dugotrajna imo. / vlas. glavnica + dug. obveze
KFS = 155917/201160 = 0.775 (0.76)
Koef. zaduženosti - KZ = uk. obveze (dug.+krat.) / uk. aktiva
KZ = 107775/323014 = 0.33
Return on invesment (ROI), u prijevodu povrat s obzirom na investiranu (uloženu) imovinu.
Računa se tako da dobit podijelimo s ukupnom aktivom.
ROI = 7362/323014 = 0.022 ili 2%.
Od ovog podatka se očekuje da bude veći od onog što nude državne obveznice, u našem slučaju je to cca. 6.5% godišnje.
(Napomena:radi se o Hrvatskoj,jer je prekopirano sa Cartamann.com)
Neto profitna marža ili neto povrat na prodanu robu izračunavamo tako što dobit poslje oporezivanja podijelimo s ukupnim prihodom od prodaje.
NPM = 6197/228252 = 0.027 ili 2.7%
Ovaj broj je potrebno usporediti s prosjekom u toj grani industrije jer su odstupanja iznimna, a ako je rezultat manji od prosjeka to može ukazivati na visoke troškove poslovanja u kombinaciji s niskim prodajnim cijenama.
Return on Equity (ROE), se može prevesti kao povrat novca s obzirom na uložena vlasnička sredstva.
Računamo ga tako što podijelimo dobit nakon oporezivanja s ukupnim vlasničkim kapitalom.
Govori nam koliko je uprava sposobna vratiti novca (zaraditi) s obzirom na kapital koji je primila.
Ovaj podatak bi trebao biti veći od ROI.
ROE = 6197/143460 = 0.043 ili 4.3%
Earnings per share (EPS) ili zarada po dionici, računamo je tako da neto zaradu podijelimo s brojem izdanih dionica.
EPS = 6179000/478200 = 12.92
Ovaj podatak bi kod uspješne kompanije trebao biti bolji od ind. prosjeka.
Službeno tumačenje glasi da od broja ukupno emitiranih dionica treba oduzeti trezorske dionice, ali to nije usaglašen standard.
U slučaju da firma ima i redovne i povlaštene dionice treba od neto dobiti oduzeti vrijednost povlaštenih dividendi.
Price to Book Ratio (P/B) izračunavamo tako da tržišnu cijenu dionice podjelimo s knjigovodstvenom vrijednošću kompanije po dionici.
Trenutna cijena dionice LVCV jest 400kn, a book value (knjigovodstvena vrijednost) po dionici je 396kn, što je manje od prošlogodišnjih 422kn, ali još uvijek ukazuje da dionica ima prostora za rast.
Price to earnings (P/E), jedan od najčešće spomenutih indikatora, izračunavamo ga tako da podijelimo tržišnu vrijednost dionice s zaradom po dionici (EPS).
P/E = 400/12.92 = 30.95
Postoje razna tumačenja P/E indikatora, s jedne strane možemo reći “što više to bolje”, jer nam veći broj govori da investitori izuzetno cijene tu dionicu, što izravno znači da se radi o kvalitetnoj i uspješnoj kompaniji.
Ali, visok P/E (mnogo veći od ind. prosjeka) može značiti da je ta dionica doživjela vrhunac svoje cijene, te da će teško rasti dalje, odnosno da joj predstoji pad. Isto tako, mali P/E može značiti da je dionica podcijenjena (tj. da joj slijedi rast), ali i da se radi o nekvalitetnoj kompaniji koja s razlogom ima mali P/E.

molim da se i ova tema,prebaci u Edukaciju.
Hvala.

Koje vrednosti se smatraju dobrim? Postoje li neke opste referentne vrednosti kojima se treba rukovoditi ili mozda treba porediti preduzeca sa srodnom delatnoscu?

Npr. za Fidelinku su vrednosti sledece (ako sam dobro izracunala)
EPS-15,27
P/E-144,07
P/B-1,23

Da li ovi parametri ukazuju na buduci rast ili pad cene akcije?

za VZAS su prve 2 vrednosti drasticno razlicite od FIDL

EPS-115,63
P/E-15,57
P/B-1,423

Koja od ove 2 akcije ima bolju buducnost gledano po parametrima?

To ti pokazuje da je VZAS mnogo bolja akcija

VZAS je konkretno u ovom primeru,gde se poredi sa nesretnom FIDL,svakako bolja akcija.
Ali uvek treba dobro obratiti pažnju na pokazatelje u grani i pogotovo na sitnicu - koliko ta firma zaista pripada grani i da li postoje neke aktivnosti firme vezane za njen posao koje neumitno uzrokuju ekstremnu vrednost pokazatelja. Za poredjenje medju granama ti nije los Sintezin newsletter, imaju poredjano nekoliko firmi iz svake od jacih grana + vizualni prikaz svake grane i njenih pokazatelja u odnosu na druge.

Da li bi neko bio uljubazan da "prikaci" nedge na netu Sintesin newsletter?

A sto se pokazatelja tice @StefanoProdi je u potpunosti u pravu. Nikako se pri analizi ne mogu brkati "babe i zabe" tako da je milosev odgovor ipak preuranjen i sto bi politicari rekli "pausalan". Treba prvo videti koji su glavni konkurenti, kakva je grana, kakva je prespektiva razvoja (ja nikada ne bih dao ni dinar u kompaniju koja ima izuzetne bilanse i da svi relativni pokazatelji pokazuju "strong buy" ako se ona bavi proizvodnjom pisacih masina...).

Ne znam koliko si "u materiji" ali za pocetnike bih preporucio "Finansijska trzista i instrumenti" Eric D. - knjiga je naprosto izuzetno pitka a nikako se ne moze reci da je na nekom laickom nivou.

A za one naprednije pocetnike "Investment analysis and portfolio management" Reilly/Brown (inace knjiga koja se koristi i za prirpemu ispita za portfolio managere kod komisij za HOV)

U startu da kazem da nemam pojma o berzi.
Za ovo kratko vreme sto sam citao o parametrima i pokazateljima neke akcije dosao sam do sledeceg zakljucka i voleo bih da mi neko ukaze na greske u zakljucivanju:

P/E treba da je sto manji, ako je P/E oko 10 to je super jer dobijam 10% godisnje od ulozenog novca. Ako je P/E veci od 20 znaci da dobijam manje od 5% koliko daju i banke za stednju pa sto bi se onda zezao na berzi...

P/B takodje treba da je sto manji, idealno manji od 1, to znaci da kupujem akcije po ceni manjoj nego sto one "zaista vrede"
Naravno stoji i ono sto je Rade citirao gore da ako su PE i PB visoki znaci da investitori cene tu akciju sto je dobar pokazatelj. Ali zasto bih se ja vodio za drugim investitorima (sem ako nisam mali Mujo) koji se mozda takodje vode za nekim tracem ili losom procenom?

Jedan od klasika u oblasti investiranja, Benjamin Graham, autor knjige "Inteligentni investitor", za koju najuspešniji investitor 20. veka, Warren Buffett, kaže da je najbolja knjiga o investiranju ikad napisana, daje sledeću preporuku:
P/B max = 1,5
P/E max = 15
P/B X P/E max = 1,5 x 15 = 22,5
i pri tom savetuje da se umesto trenutne vrednosti za P/E koristi prosečna vrednost, bar za poslednjih 5 godina.

Da li je ovo granica na kojoj prestaje kuovina ili ona na kojoj počinje prodaja?

Aritmeticar ::

Da li je ovo granica na kojoj prestaje kuovina ili ona na kojoj počinje prodaja?

Zavisi od trenutka ili da kazem od "momentuma".

A isto zavisi i sa koliko akcija imas.
Velika je razlika da li ti treba vremena da izadjes ili to mozes u jednoj transakciji bez obaranja cene.
Ako imas mnogo trenutak za prodaju, ako ne, mozes da cekas jos.

To je moje misljenje koje ne mora da bude tacno.

Aritmeticar ::

Da li je ovo granica na kojoj prestaje kuovina ili ona na kojoj počinje prodaja?

To su maksimalne vrednosti za P/B i P/E do kojih je, po Grahamu, preporučljivo kupovanje.

BoS ::

pri tom savetuje da se umesto trenutne vrednosti za P/E koristi prosečna vrednost, bar za poslednjih 5 godina.

Da li postoje negde tabele gde se moze videti P/E vrednost u poslednjih par godina ili postoji neki jednostavan nacin da sam racunam P/E za raniji period?

Na razvijenim tržištima, za njihove hartije, toga ima koliko hoćeš. Ne znam da li se negde mogu naći tabele sa istorijskim podacima za P/E naših firmi.
Za firme koje su me interesovale, ja sam potrebne podatke vadio iz berzanskih prospekata (sa Belexa), unosio u Excel i onda računao.

Hvala BoS!
Izuzetno konkretni odgovori, stvarno si VIP za ovaj forum.

Tu smo da se pomažemo, kad možemo.